Strani radnici u BiH: radna dozvola, boravak i praktični koraci

Zakon o strancima BiH uređuje ulazak i boravak stranaca, a boravak odobrava Služba za poslove sa strancima. Radne dozvole izdaju službe za zapošljavanje prema entitetskim propisima, u Federaciji kantonalne službe, a u Republici Srpskoj republički zavod. Agencija za rad i zapošljavanje BiH koordinira i objavljuje informacije.

Propisi i postupci se mijenjaju, pa provjerite važeće upute prije pokretanja postupka.

Izvor: sps.gov.ba · arz.gov.ba · zzzrs.net

Broj radnih dozvola za strance ograničen je godišnjim kvotama koje utvrđuju nadležni organi, uz izuzetke za pojedine kategorije. Kada se kvota za određenu djelatnost popuni, postupak može zastati. Informišite se na početku godine o kvotama i predajte zahtjeve na vrijeme.

Prije izdavanja radne dozvole služba za zapošljavanje često provjerava ima li na evidenciji nezaposlenih odgovarajućih kandidata. Poslodavac prijavljuje potrebu za radnicima i opisuje uslove radnog mjesta. Budite realni u opisu: nerealni uslovi, na primjer nepotrebni jezici, mogu usporiti postupak.

• prijava potrebe i provjera tržišta rada
• zahtjev za radnu dozvolu kod službe za zapošljavanje
• viza za ulazak, ako je potrebna za državljanstvo radnika
• zahtjev za privremeni boravak kod SPS
• prijava radnika na obavezno osiguranje
• prijava adrese boravka

Traže se dokumenti o firmi, opis radnog mjesta, ugovor ili predugovor o radu, pasoš radnika, dokazi o kvalifikacijama, dokaz o smještaju i zdravstvenom osiguranju te potvrde o nekažnjavanju. Strani dokumenti često trebaju ovjeru i prijevod. Nedostaje li jedan papir, postupak se vraća na dopunu.

Za pojedina zanimanja, na primjer u zdravstvu ili kod reguliranih profesija, potrebno je priznavanje diplome ili stručne kvalifikacije. Za mnoge zanatske poslove dovoljni su dokazi o iskustvu i interna provjera. Provjerite unaprijed šta vrijedi za radno mjesto.

Agencije za posredovanje pomažu u pronalasku radnika u inostranstvu i pripremi dokumenata. Provjerite da li agencija ima potrebna odobrenja, kakav je ugovor i ko plaća troškove. Radnik ne bi trebalo da plaća posredovanje za posao; praksa naplate radnicima vodi dugovima i problemima u radu.

Strani radnici obično dolaze bez porodice i trebaju smještaj od prvog dana. Poslodavac koji osigurava uredan smještaj lakše zadržava radnike. Dogovorite jasno ko plaća smještaj i ishranu i kako se to obračunava, u pisanom obliku i na jeziku koji radnik razumije.

Strani radnici imaju ista prava iz radnog odnosa kao domaći: platu najmanje po propisima i kolektivnom ugovoru, radno vrijeme, odmor i zaštitu na radu. Plata se isplaćuje na račun. Uskraćivanje plata ili oduzimanje pasoša su teški prekršaji i mogu imati i krivične posljedice.

Jezička barijera je najčešći praktični problem. Prevedena uputstva za rad i sigurnost, mentor u timu i osnovni kurs jezika ubrzavaju uklapanje. Radnici koji razumiju pravila rade sigurnije i duže ostaju.

Radna dozvola i boravak vezani su za određeni period i najčešće za određenog poslodavca. Za produženje zahtjev se podnosi prije isteka, u propisanom roku. Prelazak radnika drugom poslodavcu obično traži novi postupak.

Kada radni odnos prestane, poslodavac odjavljuje radnika sa osiguranja i obavještava nadležne organe prema propisima. Boravak vezan za rad može prestati. Planirajte kraj ugovora, posebno kod sezonskih poslova.

Inspekcija rada i službe za strance kontrolišu da li strani radnici rade s važećim dozvolama i prema prijavljenim uslovima. Rad na drugom radnom mjestu ili kod drugog poslodavca od prijavljenog je prekršaj. Držite kopije dozvola na mjestu rada.

• kasni zahtjevi kada je kvota popunjena
• nepotpuna ili neprevedena dokumentacija
• početak rada prije dozvole
• nejasni usmeni dogovori o smještaju i plati
• agencije koje naplaćuju radnicima

Od odluke do prvog radnog dana prođe više faza: kvote, dozvole, vize, putovanje. Trajanje zavisi od službe, državljanstva radnika i kompletnosti dokumentacije. Pitajte službe i agencije koliko su trajali nedavni postupci i planirajte s rezervom, posebno prije sezone.

Za radnike iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i drugih susjednih zemalja postupak se može razlikovati od onog za radnike iz Azije ili Afrike, zavisno od državljanstva, međudržavnih sporazuma i viznog režima. Neki ne trebaju vizu za ulazak, ali i dalje trebaju radnu dozvolu i boravak. Ne pretpostavljajte da je postupak jednostavniji samo zato što radnik govori isti jezik; provjerite pravila za njegovo državljanstvo.

Kada strana firma šalje svoje radnike na projekat u BiH, na primjer za montažu opreme, važe posebna pravila o upućivanju, a ne ista kao kod zapošljavanja u domaćoj firmi. Domaći naručilac treba provjeriti da li podizvođač ima potrebne dozvole za svoje ljude, jer kod kontrole na gradilištu problemi pogađaju i njega.

Kad znate šta vam treba, posao opišite u obrascu na stranici djelatnosti. Upit dobija samo jedna firma iz vašeg kraja; ona ga plaća Offranu, a za vas je besplatan i bez obaveze. Prije nego što firma vidi vaše podatke, šaljemo vam njen naziv, adresu i broj telefona. Provjeravamo da firma postoji, ali ne i kvalitet njenog rada.